Arapi Keyboard Online

Tulafono Fa'a-Arapi o le Grammar: Ose Ta'iala Ma'ea ma Fa'afaigofie

Taimi e faitau ai: 8 minLinguistics & Grammar
Tulafono Fa'a-Arapi o le Grammar: Ose Ta'iala Ma'ea ma Fa'afaigofie

O le gagana Arapi ei ai se talaaga mo le faigata, ae o le mea moni o se tasi o gagana sili ona talafeagai ma le matematika i le lalolagi. Tulafono o le kalama Arapi(e taʻua oAl-Qawa'id) e faʻavae i luga o se faiga o le saʻo mataʻina. O le taimi lava e te malamalama ai i ana faiga autu, e te umiaina le ki e faʻavasega ai soʻo se tusitusiga masani, mai le Quran i tusitusiga faʻaonaponei.

O le kalama Arapi e masani ona vaevaeina i ni suʻesuʻega tetele se lua:Nahw(syntax, o lona uiga, o le galuega o upu i le fuaiupu ma o latou faʻauʻuga) ma leSarf(morphology, o lona uiga, o le fausaga totonu o upu). O lenei ta'iala o lo'o tu'uina atu ai ta'iala fa'avae e tatau ona iloa e alu ai i se amataga lelei.

1. O vaega e tolu o upu (Aqsam Al-Kalima)

E le pei o le Igilisi e faʻaeseese ai nauna, faʻauiga, veape, adverbs, conjunctions, ma isi, Arapi faʻafaigofie faʻavasegaina. O upu uma (Kalima) i le gagana Arapi e tatau ona i ai i se tasi o nei tolu vaega :

  • O le Nauna (Ism - اسم): E aofia ai mea tatou te taʻua i le nauna faaperetania (tagata, fale), nauna (maualuga, matagofie), suinauna (o ia, aʻu), ma faʻaupuga o le taimi/nofoaga (aso nei, i luma o). O se nauna i le gagana Arapi e mafai ona ave le upu mautinoa "Al" (ال) poʻo le "Tanwin" (faʻalua vaueli i le faaiuga).
  • O le Veape (Fi'l - فعل): E faʻaalia ai se gaioiga e fesoʻotaʻi ma se taimi (tuanaʻi, taimi nei / lumanaʻi, poʻo le taua). Faataitaiga: Kataba (كَتَبَ - na ia tusia).
  • O le Vaega (Harf - حرف): O upu laiti ia e le fesuisuia'i e na'o le uiga atoatoa pe a fa'atasi ma se nauna po'o se veape (prepositions, conjunctions, question particles). Faataitaiga: Fi (فِي - in).

2. Fausia o fuaiupu (Al-Jumla)

E lua ituaiga o fuaiupu i le gagana Arapi, faʻamatalaina i le ituaiga o upu e amata ai:

A. Le fa'asalaga fa'aigoa (Al-Jumla Al-Ismiyya)

O le fuaiupu lea e amata i le Nauna. E masani ona fausia i pou faavae e lua:

  • O leMubtada'(o le mataupu/mataupu o loo talanoaina).
  • Le Khabar(o faʻamatalaga na tuʻuina atu e uiga i lenei mataupu).

Fa'aa'oa'oga: الرَّجُلُ طَوِيلٌ (Ar-rajulu tawilun) = O le tagata (e) umi. Manatua o le veape "ia" i le taimi nei e le o faʻaalia i le gagana Arapi!

B. Le fuaiupu tautala (Al-Jumla Al-Fi'liyya)

Ole fuaiupu lea e amata ileVape. O le faasologa o upu masani i le gagana Arapi e matua ese lava mai le Igilisi (Subject-Verb-Object). I le gagana Arapi, o le faʻatonuga Verb + Subject + Object (VSO).

  • Fi'l: Le veape.
  • Fa'il: Le mataupu (le tagata e faia le gaioiga).
  • Maf'ul bihi: O le mea sa'o (le mea o lo'o faia le gaioiga).

Fa'aa'oa'oga: أَكَلَ الوَلَدُ تُفَّاحَةً (Akala al-waladu tuffahatan) = Na 'ai e le tama le apu.

3. Le fatu o le kalama: Delensions (Al-I'rab)

O le tulafono sili lea ona taua ma lauiloa o le kalama Arapi. I'rabo le suiga lea i le vaueli mulimuli o se upu e fa'atatau i lona sao i le kalama i le fuaiupu. O le faafetai i lenei vowel mulimuli ua tatou iloa ai po o ai le mataupu ma o ai foi le mea, e tusa lava pe fesuia'i le faasologa o upu.

Mata'upu kalama Galuega (fa'ata'ita'iga) vaueli mulimuli (Fa'ailoga) Fa'ata'ita'iga sima
Nominative (Marfu') O le Mataupu (Fa'il), o le Mubtada' Damma ( ُ ) / "u" leo Al-waladu(الولدُ) - Le tama (mataupu)
Accusative (Mansub) Le mea tonu (Maf'ul bihi) Fatha ( َ ) / "se" leo Al-walada(الولدَ) - Le tama (mea)
Genitive (Majrur) Pe a uma se preposition, po o le umiaina Kasra ( ِ ) / "i" leo Al-waladi (الولدِ) - O/i le tama

4. Le faiga fa'aletino (Root and Pattern)

Ina ia faʻatamaoaigaina ana upu, o le gagana Arapi e faʻalagolago i se faiga faʻapitoa:aʻa toluliteral(tolu mataitusi faavae). Toeitiiti lava o upu Arapi uma e maua mai i le a'a o konsonan e tolu o loʻo tauaveina le manatu lautele.

O le fa'aofiina o mata'itusi nei e tolu i totonu o "moli" eseese (mamanu), tatou te maua ai le tele o upu mai le aiga e tasi (o nei mataitusi e sau mai le Arabic alphabet). Se'i o tatou maua le a'aK-T-B(ك ت ب), lea e iai le manatu o le tusitusi:

  • KaTaBa = Na ia tusia (le veape).
  • KaaTiB = O se tusitala (le mataupu o le gaioiga).
  • maKTuB = Tusia, tusi (le mea).
  • maKTaB = O se ofisa / kesi (le nofoaga o le gaioiga).
  • KiTaaB = Se tusi.

Fesili e Fai soo (FAQ)

O le a le faigata tele o le kalama Arapi?

Mo se tagata e le o se gagana moni, o le lu'itau sili o le fa'aogaina o le faiga fa'aleaogaina (I'rab) tautala. Ioe, i le gagana tautala (dialectal, see dialectal differences in Arabic), ua mou atu nei faai'uga, ae ua faamalosia e faitau ma tautala sa'o le Modern Standard Arabic.

E fa'afefea ona fa'afefiloi veape i le gagana Arapi?

E le pei o le Igilisi e tele naua, o le Arapi e na o le lua itu autu:le atoatoa(Al-Madi), mo se gaioiga maeʻa (e masani ona faʻaliliuina o le taimi ua tuanaʻi), ma lele atoatoa(Al-Mudari'), mo se gaioiga faifaipea poʻo le lumanaʻi (i le taimi nei / lumanaʻi).

E i ai ni tuusaunoaga i tulafono o le kalama?

Ioe, e pei lava o soʻo se gagana! E iai, mo se faʻataʻitaʻiga, o upu e mumusu e ave le Kasra (le "i" leo) i le tulaga faʻapitoa, e taʻua o "Mamnu' min as-sarf" (diptotes). Ae ui i lea, o le kalama Arapi e tumau pea i le lalolagi atoa le sili atu o le matematika ma masani nai lo le gagana Peretania.

Mea Fautuaina Arapi & Punaoa

Mea faigaluega taua i luga ole laiga e fa'aleleia atili ai lau ta'itusi, fa'aliliuga, ma le poto masani a'oa'oga:

Fa'ai'uga

O le a'oa'oinaTulafono o le kalama Arapio se malaga mata'ina e mana'omia ai le malosi ae fa'amaonia ai le tauia tele. O le taimi lava e te iloa ai le tomai o le faailoaina o ituaiga o upu e tolu, o le faasologa o fuaiupu tautala, ma le suiga mulimuli (I'rab), o le faitotoa i solo masani, tusitusiga, ma tusitusiga faalelotu o le a matala tele ia te oe. Le ki i le manuia? Fa'ata'ita'i le su'esu'eina o fuaiupu (I'rab) i taimi uma e mafai ai!