Talafa'asolopito o le Gagana Arapi: Mai le amataga i le Aafiaga o le Lalolagi
O se gagana o solo, faaleagaga, faasaienisi, ma tipiloma, gagana Arapi i aso nei e sili atu i le 400 miliona tagata i le lalolagi atoa. O le gagana aloa'ia a atunuu e 22 ma se tasi o gagana aloa'ia e ono a Malo Aufaatasi (UN), o lo'o i ai se tala'aga mauoa ma lavelave. Ae na faapefea ona fanau mai lenei gagana, ma na faapefea ona tupu aʻe e pei ona iai i aso nei? O se maulu i letalafaasolopito o le gagana Arapi.
1. O A'a: Le Aiga o Gagana Semitic
O le Arapi e aofia i le teleAfroasiatic language family, ma sili atu ona patino i leSemitic languageparanesi. O lea e tutusa ai tuaa ma le Eperu, Aramai, Foinie, ma Akatia (le gagana a Mesopotamia anamua).
O uiga tuai o le gagana Semitic na amata mai i le tele o afe tausaga TLM. Alapi na atiina ae i le Arapi Peninsula. E masani ona vaevaeina e le au su'esu'e gagana gagana Arapi anamua i ni vaega se lua: Old South Arabian (epigraphic South Arabian) ma Old North Arabian. E mai le mea mulimuli e maua mai ai le Arapi tatou te iloa i aso nei.
2. Fa'a-Arapi a'o le'i fa'a-Islama ma le Tu ma Aga Fa'asolo
A o leʻi oo i le senituri lona 7, sa ʻaina le Penisula Arapi e ituaiga eseese o Bedouin. E ui ina leai se setete fa'atotonugalemu, ae sa iai se tu'ufa'atasiga fa'ale-aganu'u malosi e ala i le gagana, ma lagolagoina e se tu'ufa'atasiga tu'u tele. O le vaitaimi a o lei faa-Islam (e masani ona taʻuaJahiliyyah) o le tausaga auro o solo Bedouin.
I lena taimi, o le alafapeta Arapi e pei ona tatou iloa o loo faia pea, e maua mai i le alafapeta Nabataean (na maua mai i le gagana Aramaic). O tusitusiga muamua na tusia i le alafapeta Arapi na amata mai i le 4th ma le 5th seneturi TA.
3. O le Fa'aaliga Fa'a-Quran ma le Fa'atulagaina o le Gagana
O le seneturi lona 7 na faailogaina ai se suiga taua i letalafaasolopito o le gagana Arapi. O le faaaliga o le Quran i le Perofeta o Muhammad na tuuina atu ai i le gagana se tulaga paia. O tusitusiga a le Quran na faʻaalia i le gagana a le ituaiga o Quraysh (le ituaiga o Mecca), lea na avea ma faavae oArapi masani(Al-Fusha).
Ina ia faʻasaoina le tusitusiga paia mai soʻo se suiga i le feagai ai ma le televave o le faʻalauteleina o le malo o Isalama (ma le tuʻufaʻatasia o le faitau aofaʻi o tagata e le o ni gagana Arapi), e tatau i tagata atamamai ona faʻavasega le gagana ma faʻavae tulafono o le kalama Arapi:
- Faiga o le kalama: Grammarians, aemaise lava i Basra ma Kufa (i le taimi nei o Iraq), na faʻatūina tulafono faʻamalosi i le 8th seneturi. O le galuega a Sibawayh e faapitoa lava le faavae.
- Fa'aopoopoina o fa'ailoga fa'ailoga: Ina ia fa'avasega mata'itusi e tutusa foliga fa'avae (pei o le ب, ت, ث), sa fa'aopoopo i ai togitogi.
- Vocalization: Faailoga mo vowel pupuu (Harakat) na faʻaofiina e puipuia ai soʻo se faʻauiga sese o le Quranic text.
4. O le Tausaga Auro Isalama ma Fa'asaienisi Fa'asaienisi
Mai le 8th i le 13th seneturi, i le taimi o Umayyad ma Abbasid caliphates, na avea Arapi ma lingua franca o le malo, lea na sosolo mai Sepania (Al-Andalus) i tuaoi o Initia. Ua le toe na o le gagana faa-Arapi o lotu; na avea ma gagana o pulega, filosofia, ae sili atu i mea uma, faasaienisi.
Na fa'alauiloa se fa'aliliuga tele. O tusitusiga Eleni (Aristotle, Plato, Euclid), Peresia, ma Initia na faaliliuina i le gagana Arapi. Na fa'atamaoaigaina e le au atamamai e tautatala i le gagana Arapi ia upu i ni faaupuga fou faafoma'i, matematika, ma fetu. E ala mai i lenei mea, o le tele o upu Arapi na mulimuli ane ulufale i gagana Europa (e pei o le algebra, zenith, suka, cotton, ma le Arabic numeral).
5. The Modern Era: Diglossia ma Modern Standard Arabic
I aso nei, o le gagana Arapi o loʻo faʻaalia i se tulaga gagana e taʻua odiglossie, o lona uiga o le ola faʻatasi o tusi resitala e lua o le gagana ma galuega eseese:
Alapi Fa'aonaponei (MSA)
O le suiga tuusa'o lea o le Classical Arabic. Na fetuutuunai i le 19th ma le 20th seneturi (i le taimi o leNahda, le gagana Arapi Renaissance) e faʻaogaina ai upu faʻaonapo nei. O le gagana tusitusi, lomitusi, aʻoaʻoga, tusitusiga, ma lauga aloaʻia. E malamalama i le lalolagi atoa o Arapi.
Gagana Alapi (Darija / Amiya)
O le gagana lea e tautalagia i aso uma. O atunuu taʻitasi, ma e oʻo lava i itulagi taʻitasi, e iai a latou lava gagana, faʻaosoina e gagana na iai muamua (Berber i Aferika i Matu, Aramaic i le Levant) poʻo gagana colonial (Farani, Igilisi, Sipaniolo). O gagana o Aferika i Matu, Aikupito, Levant, ma le Fagaloa e mafai ona matuā eseese i nisi taimi.
Mea Fautuaina Arapi & Punaoa
Mea faigaluega taua i luga ole laiga e fa'aleleia atili ai lau ta'itusi, fa'aliliuga, ma le poto masani a'oa'oga:
- Arapi Keyboard Online – fa'aoga faigofie mataitusi Alapi i la matou keyboard virtual atamai.
- Faaliliu Upu Arapi i luga ole laiga – faaliliu vave upu, fuaiupu, ma tusitusiga Arapi.
- Arabic Text Converter – fa'asa'o le fa'atulagaina o tusitusiga Arapi ma le fa'atonuga mo le mamanu ma le fa'atonu meafaigaluega.
Fa'ai'uga
O letalafaasolopito o le gagana Arapio se tasi o le maufetuunaʻi tulaga ese ma faʻaauau le fetuutuunai. Mai se gagana e gata i ituaiga o le toafa Arapi, na tulaʻi mai e avea ma se taʻutaʻua tele o malo, faʻavaeina le talafaasolopito o tagata. I aso nei, o loʻo faʻauluina e tusitusiga faʻaonaponei, pan-Arab media, ma le numera numera, o loʻo faʻaauau pea ona tusia e le Arapi lona talaʻaga ma le fiafia i gagana i le salafa o le lalolagi.
Ina ia amata taina ma fa'ata'ita'i i le taimi lava lena, taumafai la matou key Arabic free online.
